Istorijat

Osnivanje Zavoda za udžbenike i prve decenije njegovog rada


Rešenje o osnivanju Zavoda

Zavod za udžbenike osnovan je 6. jula 1957. godine. Odluku o osnivanju Zavoda kao republičke ustanove sa samostalnim finansiranjem donelo je Izvršno veće NR Srbije.

Početak i organizacija rada Zavoda

Zavod za udžbenike osnovan je sa ciljem da se za veliku reformu sistema školstva, koja je u praksi započeta 1958. godine, blagovremeno obezbede udžbenici.

Prvi direktor Zavoda, Dojčilo Mitrović, suočio se s velikim izazovima jer u početku nije bilo nikakvih uslova za rad: ni prostorija, ni radnika, ni početnog kapitala.

Dojčilo Mitrović, prvi direktor
Zavoda za udžbenike

Prve radnike Zavod je privremeno smestio u prostorije republičkih organa prosvete, na Terazijama br. 10, a nedugo zatim, aprila 1958. godine, uselio se u prostorije na Obilićevom vencu br. 5. U pripremu i izdavanje udžbenika krenuo je sa 60.000.000 dinara kredita. Od oktobra iste godine Zavod je počeo da izdaje udžbenike za opšte obrazovanje, stručne škole i škole za odrasle. Osnovnu programsku orijentaciju Zavod je uspešno proširio izdavanjem brojnih priručnika za nastavnike, priručnih biblioteka za učenike, naučnih radova, monografija i kapitalnih dela.

Pritisnut potrebama koje su stalno rasle, Zavod se, budući da je počeo ni od čega, gotovo u celom svom trajanju borio i snalazio na razne načine za radni prostor, magacine, knjižare i druge objekte. Taj problem nije mogao da se reši odjednom, niti na jednom mestu, niti su se za takvo rešenje bilo kada odjednom stekli uslovi, već se sve radilo etapno, prema potrebama i mogućnostima.


U periodu u kom je direktor Zavoda bio Zdravko Vuković, započet je proces otkupa prostorija od osnivača Zavoda, Izvršnog veća Srbije, na Obilićevom vencu br. 5, koje je Zavod već koristio.

Radmila Đorđević, prva službenica
Zavoda za udžbenike

U vreme kada je treći direktor, Tomislav Bogavac, stupio na dužnost, Zavod je ambiciozno istupio s namerom da cela zgrada na Obilićevom vencu bude u Zavodovom vlasništvu, da se sazida nova zgrada u krugu magacina u beogradskom naselju Žarkovu, kao i da se stekne knjižara u Miljakovcu, preuredi veliki knjižarski centar u Kosovskoj i Palmotićevoj ulici, preadaptiraju i bolje urede sve prostorije u zgradi na Obilićevom vencu.

Pritisnut potrebama koje su stalno rasle, Zavod se, budući da je počeo ni od čega, gotovo u celom svom trajanju borio i snalazio na razne načine za radni prostor, magacine, knjižare i druge objekte. Taj problem nije mogao da se reši odjednom, niti na jednom mestu, niti su se za takvo rešenje bilo kada odjednom stekli uslovi, već se sve radilo etapno, prema potrebama i mogućnostima.

Pod upravom četvrtog direktora, Dobrosava Bjeletića, završen je veliki poslovni prostor u krugu Magacina u Žarkovu, sređivao se raniji magacin i gradio novi za Odeljenje u Novom Sadu.

Nakon njega, na mestu direktora našao se Radoslav Vava Petković, a pod upravom šestog direktora, Radoša Ljušića, Zavod za udžbenike je 2007. godine obeležio pola veka postojanja.


Na čelu Zavoda u kasnijem periodu našli su se Miloljub Albijanić, Dragoljub Kojčić i Milorad Marjanović, koji su svojom odgovornom i angažovanom ulogom doprineli da ova izdavačka kuća nastavi da neguje visoke kriterijume u promovisanju kulture i nauke.

Zgrada Zavoda za udžbenike na
Obilićevom vencu br. 5, iz 1982.
godine

Zavod za udžbenike je danas institucija sa višedecenijskom tradicijom i iskustvom na polju izdavačke delatnosti. Njegova pretežna delatnost je pripremanje i izdavanje udžbenika (kako u digitalnom, tako i u štampanom formatu) i drugih nastavnih sredstava i publikacija za predškolske ustanove, osnovnu i srednju školu u Republici Srbiji, kao i univerzitetske literature. Pored toga, ova izdavačka kuća brine i o publikacijama kojima se obezbeđuju neophodne informacije za ostvarivanje nastavnih planova i programa i drugih pitanja iz delatnosti obrazovanja i vaspitanja.

Doprinos Zavoda za udžbenike na polju izdavaštva je ogroman. Malo je izdavačkih kuća koje se mogu pohvaliti tolikom produkcijom štampe kapitalnih dela iz domena književnosti, istorije i nauke, čime ova kuća već više od šest decenija uspešno promoviše kulturu i nauku kao važne faktore u podizanju kvaliteta života, i to kako individualnog, tako i na nivou zajednice.


Pravni akti


  • Zakon o Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, koji je objavljen 22. decembra 1973. godine, donela je Skupština SR Srbije 14. decembra.
  • Krajem 1973. godine objavljen je Zakon o udžbenicima za osnovno i srednje obrazovanje, s promenom 1. jula 1974.
  • „Društveni dogovor o izdavanju udžbenika” potpisan je 12. aprila 1976. Njime je trebalo da se obezbedi izdavanje kvalitetnih i savremenih udžbenika, postigne racionalna podela rada između izdavačkih organizacija, suzbija komercijalizam kao odlučujući faktor u izdavanju udžbenika, kao i da se spreči konkurencija na paralelnom izdavanju visokotiražnih udžbenika.
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovno i srednje obrazovanje donela je Skupština SRS 5. 12. 1978, a objavljen je 16. 12. 1978.
  • Novi „Zakon o udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima” proglašen je 1. novembra 1988. godine. Zavodu se poveravaju poslovi pripremanja i izdavanja udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovno i usmereno obrazovanje do petog stepena stručne spreme, poslovi praćenja i ocenjivanja udžbenika, kao i obavljanje stručno-pedagoških i istraživačkih poslova radi unapređenja udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovno i usmereno obrazovanje do petog stepena stručne spreme.
  • Novi „Zakon o udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima” donet je 14. aprila 1993. godine, a Zavod za udžbenike postao je javno preduzeće.
  • Vlada Srbije je 25. maja 2006. godine donela Odluku o osnivanju Javnog preduzeća za izdavanje udžbenika i nastavnih sredstava. Određeno je poslovno ime: Javno preduzeće „Zavod za udžbenike”.


Zgrada Zavoda za udžbenike na Obilićevom
vencu br. 5, iz 2008. godine

* Izvor: Pola veka Zavoda za udžbenike 1957–2007, Ranko Simović, Zavod za udžbenike, 2007, Beograd